Narkomanija – veliki problem društva
Problem narkomanije sve češći je problem našeg društva. Prema podacima iz policije, izmedju 70 i 80 procenata mladih od 15 do 25 godina bilo je u kontaktu sa opojnim drogama. Poslednjih godina granica se spustila na uzrast od 12 godina te postoje evidentirani uživaoci droge koji pohadjaju sesti, sedmi razred Osnovne škole.
Ne postoje lake droge! Svaka droga je opasna jer svojim delovanjem drastično smanjuje sposobnost za rad, učenje i koncetraciju. Pojedine droge stvaraju psihičku zavisnost, ogleda se u tome da se narkoman oslanja na drogu u situacijama napetosti, neizvesnosti, strepnje, staha, emotivne krize. Druge vrste droge stvaraju fizičku zavisnost, odnosno zavisnost tkiva od droge gde organizam ne može ni jedan dan bez supstance, što znači da je organizmu potrebna stalna koncentracija droge u krvi da bi funkcionisao “normalno”. Naglo prekidanje dovodi do krize.
Narkomanija kao bolest zavisnosti, ne pogadja samo narkomane. Ona je uvod u nešto mnogo veće. Pored veće mogućnosti dobijanja teških zaraznih bolesti, narkomanija ljude uvlači i u probleme sa zakonom i probleme sa porodicom. Veoma je važno da neko ko je narkoman želi da se izleči, jer je izlečenje moguće. Tu je veoma važno da se nakon detoksikacije u proces izlečenja uključi i porodica.
Stanje u našoj zemlji je alarmantno i zabrinjavajuće kada je narkomanija u pitanju. To je najviše zbog činjenice da mladi najčešće negiraju štetne posledice droga. Pored toga, često ih dele na lake i teške droge, ne znajući da se vrlo lako sa takzvanih lakih droga prelazi na teške, razlog je što posle nekog perioda uzimanja droge dolazi do tolerancije na drogu te se doza povećava ne bi li se postigao efekat koji zadovaljava. Kada ta droga koju nazivaju lakom prestane da „ih radi“, prelazi se na jaču supstancu. Ne treba deliti droge na lake i teške. Droga je droga, ma koja bila.
Kako da prepoznate da li je neko zavisnik od droge: promene u ponašanju, duže odsustvovajne od kuće, periodično izdvajanje od ukućana i zaključavanje u sobu ili neku drugu prostoriju, nagle promene raspoloženja, poremećen ritam spavanja, promene u funkcionisanju na poslu ili u školi, gubitak volje i koncetracije, nezainteresovanost za ranije hobije, novo društvo ili devojka sa kojima ne želi da Vas upozna, gubitak na težini, pojačano trošenje novca, kradja novca, predmeta ili dragocenosti iz kuće, agresivno ponašanje koje izazivaju neke droge, tajni razgovori ili nerazumljive sms poruke…
U zavisnosti od psihoaktivnih supstanci i njihovog uticaja, po uzimanju, možete primetiti sledeće: nerazumljiv, nepovezan, brz, ili usporen i otežan govor,osoba može čak da priča sama sa sobom, ili da iznosi paranoidne ideje, može biti jako agresivna, verbalno i fizički, ili ekstremno vesela bez jasnog razloga za česte provale smeha, često može imati krvave oči, zenice su ili kao glava čiode ili jako proširene, često se oči cakle, ne može da zaspi, ili spava jako dugo tako da osobu roditelj jedva probudi. Svi ovi znaci ne moraju biti prisutni zajedno, ali ako je neko ušao u problem bolesti zavisnosti od psihoaktivnih supstanci uočićete bar nekoliko, što je sasvim dovoljno za preduzimanje odlučnih koraka ka rešavanju problema.
Svaka droga ima nekoliko naziva u žargonu i evo nekih:
Marihuana, hašiš (trava, vutra, gras, zeleno, gandža, hedovina, hibrid, brid, džidža, skank, šit, polen, sprava, vujspra, džok, kdžo, kajdžo, buksna, palica…)
Heroin (dop, ujdo, pajdo, žuto, tožu, hors, dopuna, paja, jupa, ups…)
Kokain (koka, kokta, koks, lobe, belo…)
Spid (spid, ds, brzina, zina, patike, apgrejd…)
Ekstazi (bombone, ekseri, keksići, bombonice, čavli, ankeri…)
Lsd i magične pečurke (esid, trip, slika, kesli, jpg, hofman, dropsica, biciklista, vuglji, gljive, čurke, psilocibe, havajke…)